|
|
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
sve o Formuli 1 i naravno o Ferrariju....
Poredak F1;
1.Hamilton 84
2.Alonso 74
3.Massa 69
4.Raikkonen 68
5.Heidfeld 47
Konstruktori F1;
1.McLaren148
2.Ferrari 137
3.BMWSauber 77
Sljedeća utrka Formule 1 je u Imoli 09.09.2007.
FIA je danas objavila kako je primila novi dokaz u svezi špijunske afere koja uključuje Ferrari i McLaren.
Izvršno tijelo Formule 1 je u pismenoj izjavi objavilo kako je Svjetsko Motor Sport Vijeće ponovno sazvano 13. rujna, međutim detalji o primljenom dokazu nisu otkriveni.
Podsjetimo, momčad iz Wokinga je proglašena krivom za posjedovanje tajnih Ferrarijevih dokumenata koje je Mike Coughlan, McLarenov glavni dizajner, primio od Nigela Stepneya, Ferrarijevog glavnog direktora razvojnog odjela. No, zbog nedostatka dokaza koji bi mogli potvrditi da su tajne informacije iskorištene, McLarenu nije određena kazna. Kakogod, FIA je službeno objavila kako bi se McLaren mogao suočiti s isključivanjem iz ovogodišnjeg ili idućeg prvenstva ukoliko se u budućnosti pojave konkretniji dokazi.
Da li je novootkriveni dokaz dovoljno snažan, bit će jasnije nakon saslušanja za tjedan dana.
Rođen: 21. ožujka 1960 Umro: 1. svibnja 1994
Za neke ljude blještav svijet Formule 1 nije više isti od 1.svibnja 1994. Tog je dana poginuo Ayrton Senna, kad je u Imoli njegov Williams FW16 pri velikoj brzini sletio na velikom desnom zavoju koji se zove Tamburello.
Ovo je bila najgledanija nesreća u povijesti, vidjelo ju je više ljudi nego ubojstvo predsjednika Johna F. Kennedya. Milijuni obožavatelja diljem svijeta užasnuto su gledali kako pogiba čovjek za kojeg su mnogi mislili da je najveći svjetski vozač svih vremena.
Ironija je u tome što je Senna, nakon deset godina provedenih u Formuli 1, bio posljednja osoba za koju se moglo očekivat da će poginuti u bolidu. Bio je vrhunski vozač, u najvećoj mogućoj mjeri usuglašen sa svojim vozilom i stazom. Izgledalo je kao da uvijek sve drži pod kontrolom.
Sennin prvi nastup na Velikoj nagradi bio je na njegovu rodnom tlu u Rio de Jeneiru. Loše je startao u Toleman-Hartu TG183B i TG184, u sezoni prepunoj mehaničkih kvarova, ali se ipak tri puta popeo na pobjedničko postolje i završio sezonu na devetome mjestu s Mansellom. Slijedeće godine, na Tolemanovu žalost prešao je u Lotus. U tri godine koje je proveo s ovim timom sa sjedištem u Norfolku, nije se nimalo približio naslovu za kojim je žudio, ali poučen iskustvom znao je da će s najboljom opremom biti nepobjediv.
Godine 1985. ostvario je prvu od šest pobjeda za Lotus na Velikoj nagradi Portugala. Značajan trenutak za njegovu karijeru u Formuli 1 bila je Monza 1987 godine. Tada je Ron Dennis objavio da će se 1988. godine Senna pridružiti Alanu Prostu u McLarenu i da će tim biti pojačan Hondinim motorima. Te je sezone McLaren zaista dominirao i Senna je s osam pobjeda ostvario svoj prvi naslov svjetskog prvaka. Brazilac je 1989 isto bio u formi i ostvario šest pobjeda. Ali sve je gorko završilo u Suzuki, sudarom između momčadskih kolega, tako je naslov pripao Prostu.
Senna je 1990 dobio novoga kolegu, Austrijanca Gerharda Bergera, što je u Sennu bilo puno prihvatljivije partnerstvo.Prost je prešao u Ferrari, ostavši i dalje Sennin glavni protivnik.Senna je osvojio dva uzastopna naslova svjetskog prvaka pobijedivši u 13 utrka. Godine 1992 partner mu je opet bio Berger, ali njihovi McLareni MP4/6 nisu bili dorasli Williamsima Nigela Mansella i Riccarda Patresea. Ovo se pokazalo točnim iako je Senna iz ovog vozila izvukao maksimum i pobijedio u tri utrke.
Senna je 1994 prešao u nepobjedivi Williams tim. Nažalost u trećoj utrci koju je vozio za Williams poginuo je u strašnoj nesreći u Imoli.
Auto-utrke izgubile su jednog od svojih najvećih šampiona.
P O S T I G N U Ć A
________________________________________
Natjecanja za Veliku nagradu 161
Pobjede za Veliku nagradu 41
Prve startne pozicije 65
Na pobjedničkom postolju 80
Naslovi prvaka 1988 1990
1991
Pronalazak revolucionarnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem krajem 19. stoljeća promijenilo je svijet kao nijedan dotadašnji pronalazak.
Nijemci su izumili automobil, ali je jedan Francuz potaknuo strast za utrkivanjem na javnim cestama. U prvoj zabilježenoj utrci, Le Vélocipede, pobijedio je grof Julies de Dion, ujedno i jedini natjecatelj, na svom parnom kvadriciklu. Ova je predstava 1887. zapanjila građane Pariza i dovela do naglog širenja utrka na druge staze; Pariz-Ostend, Pariz-Amsterdam-Pariz i Pariz-Madrid. Ova potonja je prouzročila takvo krvoproliće da je zaustavljena u Bordeauxu.
Sigurnije su rješenje bile utrke za Veliku nagradu na stazama koje su bile zatvorene za ostali promet, pa je započela gradnja legendarnih staza u Brooklandsu u Engleskoj i Indianapolisu u SAD-u. I od tada do danas sami izgled bolida i staza se promijenio,a najgore je to što je nekad Formula bila sport, dok je danas sama politika.
NIKAD NE DOPUSTI DA TE STRAH OD ISPADANJA SPRIJEČI U IGRANJU IGRE.
